Tačno vreme pronalaska luka i strele se ne može sa sigurnošću odrediti, ali se zna da ih je Homo Erectus
(Uspravljen Čovek) počeo koristiti još u kamenom dobu, pre više od 50.000 godina. Ovo je potkrepljeno
arheološkim nalazima, crtežima na zidovima pećina i ostacima kamenih vrhova. Ovi dokazi su pronađeni na
svim kontinentima, osim Australije, gde su tamošnji starosedeoci bili inovativni i izmislili bumerang.

manasija ratnici

Luk i strela su bili prvo sofisticirano oružje, koje je čovek koristio kako za lov, tako i za odbranu ili
napad na neprijatelja. Vremenom je čovek pokušavao da usavrši ovaj izum, koristeći dostupne materijale i
načine izrade, te je od lukova male snage i preciznosti, došao do oružja velike moći. Pronalazak vatrenog
oružja u XV veku je dovelo do toga da su luk i strela potiskivani i skoro zaboravljeni, sve do novog doba.

Streličarstvo u Srbiji ima dugu tradiciju. Srpski streličari su bili presudni faktor u bitci kod Velbudža
1330. godine, u kojoj je srpski kralj Stefan Dečanski porazio trupe bugarske carevine. Po freskama iz manastira
Dečani i Manasija, srpski streličari su koristili kratke lukove (oko 1 metar), koje su nosili zajedno sa
strelama u posebnom tobolcu, kako bi mogli da koriste i drugo oružje. Naslednik Stefana Dečanskog, car Dušan
Silni je za svoje vladavine (1331-1355) organizovao turnire u streličarstvu, a tu tradiciju je nastavio i
Despot Stefan Lazarević (1403-1427), organizujući Uskršnje i Vidovdanske turnire.

Krajem XIX veka, streličarstvo se svrstava u grupu tzv “belih sportova” i biva sastavni deo drugih Olimpijskih
igara u Parizu 1900. godine. Nakon pojavljivanja na još tri Olimpijade (1904, 1908 i 1920), streličarstvo je
izbačeno sa programa Olimpijskih igara zbog neujednačenih i zbunjujućih pravila. Osnivanjem Međunarodne
Streličarske Federacije (FITA) 1931. i donošenjem jedinstvenih pravila takmičenja, streličarstvo 1972. godine
ponovo postaje Olimpijski sport.

Streličarski savez Jugoslavije je osnovan 1965. godine, a dve godine kasnije postaje član FITA organizacije,
čime je i Srbija u kontinuitetu član FITA skoro 50 godina.